Berza

Berza je poslovno organizovan prostor na kome se trguje hartijama od vrednosti, novcem i stranim sredstvima plaćanja. Često se umesto imena berza koristi naziv i robna berza iz jednostavnog razloga što ime potiče od engleskog naziva Stok Market što znači tržište roba (stock- roba ili zaliha). Berza u tom smislu jeste tržište roba i to u fizičkom smislu, iako se isporuka robe ne vrši na mestu gde se roba fizički orgamizuje. Svejedno, berza je institucija finansijskog tržišta, ali je i sama po sebi finansijsko tržište. Sve berze u svetu su institucije organizovanog finansijskog tržišta kapitala, gde se posluje po strogo utvrđenim pravilima i predstavljaju samostalne organizacije. Kao takva, svaka berza poseduje sopstveni poslovni prostor, članstvo, kao i poslovna pravila. Inače, predmet trgovanja na berzi je standardizovan da bi bio lako zamenljiv, a u cilju da se trgovina na berzi odvija na jednostavan, brz i efikasan način. Upravo na takav način je omogućeno odsustvo predmeta trgovanja sa mesta na kome se trguje. Prema tome, berza je mesto gde se zaključuju poslovi, dok se isporuke i plaćanja odvijaju van berze. Važno je napomenuti da se svi zaključeni poslovi, zapravo finansijske transakcije koje prate pravila o radu berzanskih službi pod strogim nadzorom državne vlasti.

Berza ili berzanska trgovina na nekom tržištu predstavlja pokazatelj da je to tržište sigurno i  da ne postoje netržišni rizici u poslovanju. Dakle, berza obezbeđuje zakonito obavljanje trgovine, zaštitu interesa učesnika na berzi, poštovanje pravila i standarda ponašanja svih učesnika, kao i da pruža informacije za javnost o svemu značajnom za rad berze. Na berzi mogu trgovati isključivo članovi berze, a to su brokersko-dilerska društva i ovlašćene banke, a prijem u članstvo berze se vrši na osnovu podnetog zahteva i dokumentacije propisane aktima berze. Berza ima zadatak da ispuni princip ravnopravnosti članova berze, a svaki član berze je dužan da se pridržava pravila članstva.

Berza može biti, prema berzanskom materijalu, robna i finansijska. Robna berza podrazumeva trgovanje različitim vrstama roba  kao što su kafa, nafta, žito, pamuk, plemeniti metali, nemetali, šećer i dr. Finansijske berze se dalje dele na univerzalne i specijalizovane, gde su univerzalne berze one na kojima se trguje hartijama od vrednosti i predstavljaju finansijske instrumente na tržištu kapitala (vlasničke i dugoročne dužničke hartije) ili se trguje kratkoročnim hartijama, novcem, devizama, finansijskim derivatima (fjučersi i opcije) i zlatom. Specijalizovane berze podrazumevaju trgovanje određenim berzanskim materijalom ‘ prema tome nose naziv, kao na p rimer: devizne berze, berze zlata i plemenitih metala itd. Gotovo da ne postoje tržišta na kojima ne deluje bar jedna berza, a jačanje berze kao finansijske institucije predstavlja jedan od najboljih pokazatelja da je određeno tržište živo sa zdravom konkurencijom i da se finansijsko poslovanje u odvija pod kontrolom državnih organa. Na prostoru Jugoistočne Evrope funkcioniše više organizovanih berzi, a najvažnije za našu zemlju i region su Beogradska berza, Zagrebačka, Sarajevska, Banjalučka, Budimpeštanska, Atinska i dr. Najmoćniji svetski berzanski centri su Njujork, Tokio, Frankfurt i Čikago, a najveća berza hartija od vrednosti je Njujorška berza.

Pogledajte i kako zaraditi sa dodatnim poslom.

Share
Scroll to Top